UMCOR Bosnia and Herzegovina

"Odrzivi manjinski povratak u Bosni i Hercegovini"

UMCOR je otvorio svoj ured u BiH 1993. godine u Zenici, pruzajuci humanitarnu pomoc ratom pogodjenom stanovnistvu i obnovivsi bolnicu. Glavni ured premjesten je iz Zenice u Sarajevo u januaru 1998. godine a podrucni uredi nalaze se u Banja Luci, Zenici, Mostaru, Kupresu, Visegradu i Bratuncu. Opci cilj UMCOR-a u BiH je da facilitira odrzivi manjinski povratak za stanovnike, pripadnike svih etnickih grupa u svrhu stvaranja naprednog, stabilnog, demokratskog i visenacionalnog drustva. Za vrijeme svog postojanja u BiH, UMCOR-ova misija facilitirala je povratak preko 28,000 porodica implementacijom raznih programa i direktno se ukljucila u rekonstrukciju preko 17,000 stambenih objekata na dobrobit preko 65,000 korisnika. Koristeci sredstva Američke Agencije za medjunarodni razvoj (USAID), u okviru programa za reintegraciju i stabilizaciju zajednice, UMCOR BiH podijelio je 999 grantova i socijalnih pozajmica u vrijednosti od 1,900,000.00 USD kroz program za podrzavanje manjinskog povratka u BiH.

Americka Agencija za medjunarodni razvoj (USAID) je odgovorna za administraciju i upravljanje sluzbenim bilateralnim programom strane pomoći Sjedinjenih americkih država. USAID raspolaze ukupnim godisnjim budzetom od otprilike 6 milijardi dolara za programe u preko 75 drzava Evrope, Azije, Bliskog istoka, Latinske Amerike i Afrike. Glavni cilj USAID-a je promocija makro-ekonomskog rasta, ocuvanje zdravlja ljudi, upravljanje eko-sistemom, pruzanje primarne humanitarne pomoci zemljama u tranziciji. Agencija djeluje u partnerstvu sa vladama zemalja domacina, drugim vladinim agencijama SAD-a, drugim medjunarodnim donatorima, te lokalnim kompanijama, i kompanijama iz SAD-a, te lokalnim i ne-vladinim organizacijama sa sjedištem u SAD-u (NVO). 

Od 1998. godine, USAID u BiH podrzava implementaciju programa na polju obnavljanja kapaciteta primarnog proizvodnog sektora, na nacin da se omoguci brzo pokretanje prozvodnje i otvore mogucnosti za neposredno zaposljavanje; uvodjenje pravne regulative i institucionalnog okvira neophodnog za stvaranje trzisne ekonomije podrzavanjem rapidne privatizacije, kljucne reforme na makroekonomskom nivou, zdrava poreska politika, odrziv bankarski sistem; obnova ratom ostecene infrastrukture u svrhu podrske procesu povratka izbjeglica i aktiviranja lokalne ekonomije; jacanje demokratskih institucija.

Vremenski period implementacije programa podrske manjinskog povratka je od 1. oktobra 2001. godine do 31. decembra 2003. godine. Projekt se implementira putem UMCOR-ovih podrucnih ureda i podijeljen je u pet cjelina kako slijedi:

Grantovi i socijalne pozajmice za sticanje prihoda»
Komponenta mikro-kredita implementiranih putem mikrokreditnih institucija (MCO)»
Jacanje institucionalnih kapaciteta»
Pravna pomoc»
Facilitiranje veza između proizvodjaca u podrucjima manjinskog povratka na domacem i stranom trzistu»

Sto podrazumijevaju grantovi i socijalne pozajmice za sticanje prihoda?

Grantovi i socijalne pozajmice za sticanje prihoda su finansijska sredstva koja se stavljaju na raspolaganje pojedincima u zajednicama manjinskih povratnika kako bi im se omogucilo da ostvare odrzivi povratak u svoje prijeratne zajednice. Pojedinci i porodice, kojima inace ne bi bio odobren tradicionalni kredit, u prilici su da dobiju finansijska sredstva kojima mogu pokrenuti mali biznis, nabaviti opremu, masine i alate, kupiti stoku ili sjeme i uopce stvoriti uslove za odrziv povratak za sebe i svoju porodicu. Grantovi i socijalne pozajmice dodjeljuju se prema unaprijed utvrdjenim kriterijima koje aplikant mora ispuniti. Otplata se prilagodjava prema individualnim potrebama i prilikama korisnika tako da se neki socijalni zajmovi otplacuju kroz doprinos zajednici a neki se otplacuju samo djelimicno sa minimalnom kamatom.

Zbog cega je neophodno ponuditi ovu vrstu programa stanovnicima BiH?

Porodica Krunic je zivjela u Crnoj Gori u statusu raseljenih lica do svog povratka u Klepce u općini Capljina

Kliknite ovdje da bi vidjeli njihovu pricu na engleskom

U mnogim dijelovima BiH, etnicko ciscenje je ostavilo strasan trag i doslovno mono-etnicka drustva. Konflikt je rezultirao bijegom na stotine hiljada ljudi svih etnickih grupa u druge dijelove BiH ili u druge zemlje. Procjenjuje se da se od 1996. godine oko 900,000 vratilo u svoje domove iz podrucja gdje su bili raseljeni u BiH ili iz inostranstva. Prema najnovijim podacima (april 2002) jos je uvijek oko 400,000 raseljenih. Broj povratnika se znacajno povecao u periodu 2000-2002, sto znaci da postoji stalna potreba za ovakom vrstom programa.

Pripadnici etnickih manjina koji se vracaju u svoje prijeratne domove cesto se nalaze u ekonomski nemogucoj situaciji. Suocavaju se sa dvojakim preprekama zbog cinjenice da su donedavno raseljeni, jer su suoceni sa troskovima preseljenja, cesto su na udaru diskriminacije kao manjinski povratnici u podrucja u kojima su jos uvijek svjeze uspomene na etnicki sukob. Za povratnike a takodjer i za domicilno stanovnistvo, generalno su prisutne poteskoce prelaska sa komunisticke, centralizirane na trzisnu ekonomiju. Stopa nezaposlenosti je velika a radna mjesta iscezavaju kao posljedica rata, slijedeci kolaps industrije koja je po tradiciji bila u drzavnom vlasnistvu i kao posljedica sveopceg nedostatka novih radnih mjesta.

Na koji nacin ovaj program moze pomoci ljudima u procesu povratka u njihove prijeratne domove?

Povratnici mogu trebati pomoc prilikom rjesavanja stambenog pitanja; njihove kuce su mozda dijelom ili kompletno unistene i treba ih obnoviti. UMCOR je bio instrumentalan u rekonstrukciji preko 17,000 kuća (kliknite ovdje za vise informcija o programu UMCOR-a u BiH za obnovu i povratak na engleskom). Ipak, obnova kuce je samo jedan od faktora odrzivog povratka. Pruzajuci odredjena finansijska sredstva za pokretanje nekog posla, ovaj program omogucava ljudima da ostvare redovan prhod, i da na taj nacin zbrinu svoje porodice i opcenito poprave svoj zivotni standard.

Koi su kriteriji za odabir uspjesne aplikacije programa socijalnih pozajmica i grantova UMCOR-a?

Potencijalni korisnici podnose poslovni plan UMCOR-u, direktno ili putem partnerskih organizacija. Osnovni kriteriji su:

Bogdan Nikolic je izradio ogradu od celicne zice za lokalnu dzamiju kao dio svog doprinosa za zajednicu.

• Aplikant mora biti registriran na adresi koju navodi u svojoj aplikaciji prije 1992. godine.
   

• Aplikant mora imati licnu kartu u opcini u kojoj podnosi aplikaciju.
   

• Aplikant nije u mogucnosti da dobije bankovni kredit ili kredit od drugih mikro-kreditnih organizacija.
   

• Mjesecni prihod ne smije biti veci od 250,00 KM po clanu porodice, do ukupnog mjesecnog iznosa od 500,00 KM (iz formalnih i neformalnih izvora). Odnos valuta je otprilike 2 Konvertibilne marke (KM) za 1 Euro
   

• Niti jedan clan porodice ne koristi tudju imovinu u BiH.
   

• Aplikant je UMCOR-u predocio samo ispravne i istinite informacije.

Grantovi se odobravaju samo osobama sa mjesecnim prihodom manjim od 150,00 KM i pod uslovom da nitko od clanova prijeratne porodice ne zivi u inozemstvu. Nadalje, prethodno primljena pomoc od drugih ne-vladinih organizacija (NVO) ne smije biti veca od 300,00 KM po clanu porodice. Postoje i drugi vazni indikatori koji ukazuju na socijalnu ugrozenost primaoca, kao sto je broj izdrzavanih clanova porodice i da li oni zive u istom domacinstvu, broj djece, stariji ili clanovi porodice sa fizickim ili psihickim poteskocama, izvor i pouzdanost primanja. Grantovi se otplacuju u formi doprinosa za zajednicu ili drugim rijecima, kroz davanje proizvoda ili pruzanje usluga koji zajednici mogu biti korisni.

Ukoliko se aplikant ne kvalificira za grant iz bilo kojeg razloga, moze mu se ponuditi socijalni ili "meki" zajam sa otplatom od 50-70 % od odobrenog novcanog iznosa i mjesecnom kamatnom stopom od 0,5%. Otplata kredita se osigurava putem osiguravajucih drustava ili putem "solidarnih grupa," odnosno grupa korisnika koji garantiraju jedni za druge. Pozajmice omogucuju korisnicima da pocnu stvarati kreditnu povijest i na taj se nacin kvalificiraju za koristenje mikro-kredita a kasnije i komercijalnih kredita.

Tko moze imati koristi? Koje su kratkorocne i dugorocne prednosti? Kakva je korist za zajednicu u cjelini?

Primarni korisnici su manjinski povratnici koji se mogu kvalificirati za socijalnu pozajmicu ili grant iz UMCOR-ovog programa finansiranog od strane USAID-a. Ovi ljudi su mozda zivjeli u statusu izbjeglih i raseljenih vise od deset godina, ili u drugim dijelovima BiH ili u susjednim zemljama kao npr. Srbiji ili Hrvatskoj, i za mnoge od njih su tradicionalni izvori finansiranja neostvarivi. Pripadnici vecinskog stanovnistva u krajevima gdje se odvija manjinski povratak takodjer mogu realizirati socijalnu pozajmicu ili grant ako ispunjavaju odredjene uslove.

UMCOR je obnovio kucu Emire Cuskic i odobrio joj grant koji joj je omogucio da nabavi tri staklenika:

Kliknite ovdje za njenu pricu na engleskom

Zenama u BiH je teze naci posao nego muskarcima. Cilj UMCOR-a u BiH je da pruzi zenama maksimalne mogucnosti da iskoriste prednosti pomoci u stvaranju odrzivog povratka. Stoga UMCOR implementira ciljane programe za zene, putem oglasavanja, zenskih udruga, i putem kontakata iz prethodnih programa socijalnih pozajmica. UMCOR je kroz svoje iskustvo spoznao da iako se mnogi programi fokusiraju na zenski dio populacije, zene ne ostvaruju svoju ulogu u drustvu uspjesnom aplikacijom za socijalnu pozajmicu ili grant. Precesto se zene nadju u situaciji da ih muzevi koriste kao sredstvo za dobijanje socijalnog zajma. Sav ostvaren prihod odnosi muz a zena na svojim plecima nosi teret odgovornosti za otplatu zajma i ulozeni rad. UMCOR osigurava zenama kojima se odobrava grant ili socijalna pozajmica da one budu primarni korisnici i kontrolori odobrenih sredstava i slijedom toga ostvarenog profita.

Ukratko, ciljne grupe za grantove i socijalne pozajmice su najugrozenije kategorije kojima se ovim putem omogucava da ostvare odrziv povratak u svoje zajednice. Uslovi otplate su fleksibilni i prilagodjavaju se okolnostima korisnika tako da se korisnika ne stavi pod nepotreban finansijski pritisak ili strah od oduzimanja sredstava zbog zakasnjele otplate.

Takodjer je mnogo sekundarnih korisnika ovog programa buduci da mogucnost odrzivog povratka ohrabruje mnoge manjinske porodice da se vrate svojim kucama. Mogucnost za dobijanje socijalnih pozajmica i grantova potice stvaranje malog biznisa, formiranje udruzenja i preduzeca putem cega se obnavlja infrastruktura, otvaraju nova trzista i povecavaju sanse za prosperitet. Ovakvi nacini finansiranja takodjer doprinose obnavljanju zajednica i jacanju povjerenja jer komsije cesto pomazu jedni drugima otplatom kroz proizvode ili usluge. Na ovaj nacin obnavlja se dijalog u gradovim i selima koji su donedavna bili podijeljeni medjusobnim sumnjicenjem i nepovjerenjem.

Dugorocnu stabilnost u zajednici je jedino moguce ostvariti na nacin da se najsiromasnijim i socijalno najvise ugrozenim kategorijama stanovnistva omoguci sansa da poprave svoju situaciju i zivotni standard. Program UMCOR-a BiH i USAID-a doprinosi stabilnosti a takodjer predstavlja efektivan i prilagodljiv metod koji omogucava ljudima da se oslobode siromastva i ostvare samoodrzivost.

Zasto grantovi i socijalni zajmovi iz programa sticanja prihoda cesto predstavljaju bolje rjesenje za siromasne manjinske povratnike u BiH od mikro-kreditnih organizacija?

Benjamin se sa svojom porodicom vratio iz izbjeglistva u Trnopolje.

Kliknite ovdje za njegovu pricu na engleskom

Konflikt u BiH uzrokovao je raseljevanje stotina hiljada ljudi i doslovno unistenje kompletne infrastrukture u zemlji. Kombinacija poslijeratne rekonstrukcije i postkomunisticke racionalizacije ostavila je veliki broj ljudi bez posla a njihov zivotni standard znacajno je opao. To znaci da mnogi UMCOR-ovi korisnici nisu u stanju da zadovolje osnovne kriterije mikro-kreditnih organizacija (MKO) jer nemaju kolateralno jamstvo zajma i mali ili nikakav redovni prihod, sto znaci da ne mogu ispuniti otplatne obaveze. Mikrokreditne organizacije su vitalni aspekt modernog drustva u BiH i pruzaju odlicne usluge. Ipak, mnoge su gotovo komercijalna preduzeca sa potrebom da ostvare profit. To ih stavlja u polozaj gdje ne mogu u dovoljnoj mjeri odgovoriti potrebama socijalno ugrozenih i siromasnih u modernoj BiH jer se zajmovi ovoj populaciji smatraju losim dugom ili visoko rizicnim ulaganjima. Mnoge mikrokreditne organizacije takodjer izbjegavaju ruralna podrucja jer su troskovi pronalazenja klijenata previsoki, a cesce se ljudi u nepovoljnom polozaju smatraju prevelikim rizikom. UMCOR vjeruje i zagovara najneravnopravnije u drustvu i dokazuje svoju obavezu pruzanjem mogucnosti za davanje grantova i socijalnih pozajmica. Nakon uspjesne otplate i slijedom toga povecanjem ostvarenih prihoda, korisnici najcesce dosezu nivo ostvarenih sredstava koji im omogucuje da mogu uspjesno aplicirati za komercijalni kredit ili kredit kod MKO.

UMCOR takodjer pruza mogucnost mikro-kreditiranja putem mikro finansijskih institucija (MKO). Kome su namijenjeni ovi krediti?

Ovi krediti namijenjeni su malim privatnim preduzecima, sa ciljem dugorocnog ozivljavanja ekonomije i promoviranjem razvoja. Mala poduzeca stvaraju nova radna mjesta i osiguravaju stabilan izvor prihoda za porodice i zajednice. Bankarski sistem u BiH je nedovoljno razvijen, s naslijedjem rata i komunizma, a dok je pokrivenost dobra u urbanim podrucjima, ruralna podrucja su vecinom zanemarena.

Sto je izgradnja kapaciteta? Zbog cega je neophodna u BiH?

Izgradnja kapaciteta je razvijanje osnovnih sposobnosti i spremnosti organizacije, ukljucujuci vodjenje, upravljanje, finansiranje, sakupljanje sredstava, programe i ocjenu programa, na koji se nacin pomaze organizaciji da poveca svoju efektivnost i odrzivost. Izgradnja kapaciteta pomaze pojedincu ili grupi da identificira i pozabavi se pitanjima te dobije uvid, stekne znanje i iskustvo potrebno za rjesavanje problema i sprovodjenje promjena. Proces se facilitira pruzanjem tehnicke pomoci, ukljucujuci poducavanje, obuku, tehnicku pomoc i umrezavanje.

Izgradnja kapaciteta je neophodna u BiH kako bi se prenijelo znanje i iskustvo lokalnim ne-vladinim organizacijama sto ce im omoguciti da postanu odrzive i da se nastave razvijati dugo nakon sto medjunarodne organizacije napuste BiH.

U stvarnosti, UMCOR BiH izabire potencijalne partnerske organizacije prema njihovim kapacitetima za implementaciju i sposobnostima. Ukoliko aplikacija zadovolji kriterije, UMCOR BiH implementira programe za izgradnju kapaciteta ukljucujuci formalne treninge na teme kao sto su etika, odgovornost, transparentnost i dobra praksa, i trening "na licu mjesta". Proces se nastavlja time sto UMCOR nadgleda implementaciju manjih projekata, nakon cega organizacija postaje UMCOR-ov partner i moze predloziti projekt, koji, ako se odobri, krece u realizaciju uz minimalni nadzor.

Koje usluge se pruzaju u okviru pravne pomoci?

Pravni savjeti se pruzaju za veliki broj pravnih oblasti kao sto su na primjer stanarska i povratnicka prava, penziono, zdravstveno i socijalno osiguranje kao i pokretanje i razvoj biznisa. UMCOR BiH suradjuje sa postojecim agencijama koje pruzaju pravnu pomoc, kao sto je Americki komitet za izbjeglice (ARC), kojima daje grantove za pruzanje pravnih usluga na sudu (za razliku od iskljucivo pravnih savjeta), za davanje pravnih savjeta iz oblasti poslovanja i pruzanje advokatskih usluga, i pruzanje informacija na razlicite teme, od kredita do ludskih prava.

Sto u pravom smislu rijeci znaci posredovanje izmedju proizvodjaca u zajednicama manjinskih povratnika sa domacim i stranim trzistima?

Kako se BiH ekonomija nastavlja razvijati, otvaraju se mnoge mogucnosti za stvaranje trgovinskih veza. One ce predstavljati osnovu za buducnost BiH ekonomije i mogu ukljuciti ponovno uspostavljanje starih trgovinskih veza za zemljama bivse Jugoslavije ili uspostavljanje novih veza sa partnerima iz Istocne Evrope, Evropske Zajednice, Bliskog Istoka i dalje.

UMCOR BiH ukljucuje se u aktivnosti koje promoviraju stvaranje veza na domacem i stranom trzistu, koje ukljucuju postavljanje standova na sajmovima, organiziranje degustacija proizvoda, stampanje brosura, letaka i drugog promotivnog materijala, placanje certifikata, uvozno/izvoznih licenci, male grantove trgovinskim udruzenjima i putovanja do potencijalnih trgovinskih partnera. UMCOR BiH radi sa stanovnicima u podrucjima manjinskog povratka kako bi se identificirali lokalni kapaciteti, poslovne ideje i komparativne prednosti, u nastojanju da se razvije svijest o mogucnostima trgovine u ovim zajednicama.

Program koji se upravo implementira u Doboju, opcini na sjeveru BiH pokazuje na koji nacin UMCOR BiH podstice nove trgovinske aktivnosti i koristi postojece veze. U selima Sevarlije i Pridjel Gornji, manjinski povratnici Hrvati i Bosnjaci su dobili krave za proizvodnju mlijeka u okviru programa finansiranih od USDA i USAID-a. Ovi proizvodjaci mlijeka nisu bili organizirani dok UMCOR nije nedavno pokrenuo formiranje "Udruzenja proizvodjaca mlijeka Sevarlije" i pomogao udruzenju da pregovara i potpise ugovor s mljekarom "SMS" iz susjednog sela Rudanka. Vlasnik mljekare je bosanski Srbin. Mljekara garantira za optlatu zajmova UMCOR-ovih korisnika na tom podrucju i otkupljuje svo mlijeko koje proizvedu clanovi udruzenja.

Kako bi poboljsali sakupljanje mlijeka i povecali kapacitete, udruzenje i mljekara su predlozili otvaranje dvije sabirne stanice opremljene sa lakto-frizerima zbog boljeg uskladistenja mlijeka i tank za mlijeko kapaciteta 100 l. Sabirne stanice ce se smjestiti u prostorijama dvojice manjinskih povratnika koji nemaju drugih izvora prihoda i zbog toga su posebno ugrozeni. Udruzenje ce biti odgovorno za odrzavanje opreme i zavisno od uspjesnosti ovakvog dogovora, UMCOR ce odluciti o eventualnoj donaciji ovih sredstava udruzenju nakon grejs perioda od godinu dana.

Nove informacije o projektu – oktobar 2003

Predvidja se da ce godisnji priliv gotovinskih sredstava u zajednici biti vise nego tri puta veci od pocetnog uloga sa procijenjenom godisnjom proizvodnjom od 4,000 litara mlijeka po kravi. Ova vrsta industrije ce potaknuti lokalno stanovnistvo da prosiri proizvodnju mlijeka i u isto vrijeme omoguciti zamjenu uvoznih mlijecnih prizvoda domacim. Postojanje odrzivih trzisnih mogucnosti ce dovesti do daljnjeg ekonomskog razvoja na ovom podrucju, i napretka, koji ce s vremenom ohrabriti i uciniti odrzivim povratak mladjih generacija stanovnistva.

Nove informacije – juli 2003.

Pocetak stranice